Žana Gauk: “Hrabrost prije svega treba da imamo u sebi”

Žana Gauk bila je učesnica treće međunarodne konferencije Pravde za Davida pod nazivom “Antikorupcijska kampanja i podizanje svijesti javnosti o radu Tužilaštva u Republici Srpskoj”. Konferencija je održana 30. oktobra 2021. u konferencijskoj sali Hotela “Jelena” Jovana Dučića 25, Banja Luka, sa početkom u 10:00 časova.

Učesnici panel diskusije bili su: Dejan Lucka, iz Banjalučkog centra za ljudska prava, Ozren Perduv, aktivista pravde za Davida, predsjednik političke stranke „Pokret pravde“, Ifet Feraget, advokat, Zana Gauk, novinarka, Žournalinfo, Srdjan Blagovčanin, Transparency international BiH, a moderator panel diskusije je bila Prof. dr. Danijela Majstorovic, Univerzitet u Banjoj Luci, zatim predstavnici udruženja građana Put pravde” i mnogobrojni aktivisti Pravde za Davida.

Danijela Majstorović koja je ujedno bila i moderator ove panel diskusije je zamolila Žanu Gauk da nam iz pozicije novinara nešto više kaže o ovoj situaciji koja se dešava u našoj zemlji:”Vi ste neko ko kreira javno mnijenje. Veliki dio ljudi koji bi trebao da zna o vim stvarima mnogo toga saznaje i od vas novinara. To je ključna funkcija, da imamo medije koji će o tome istraživati. Okupili smo se oko pitanja. tog jednog nepovjerenja naroda, jednog kolektvnog “gledaš i ne vjeruješ”, jer se u ovoj tranziciji u zadnjih 25 godina nije desio niti jedan veliki slučaj da je neko ko je napravio nešto i da je nešto skrivio i da je završio iza rešetaka. Mi to nemamo, mi imamo tu jednu priču, šuti inače se možeš uvaliti u nevolje i kako novinarstvo i mediji na neki način mogu da pomognu građinima i građankama da budu informisaniji i na kraju krajeva da budu hrabriji. Koliko je vaša uloga važna kod procesa sticanja znanja o tom šta se dešava već da vi sami otkrivate neke afere”.

Žana Gauk: “Dobar dan svima, ja sam Žana Gauk, novinar istraživačkog online magazina Žurnal. Već 12 godina Žurnal svakodnevno otkriva kriminal, korupciju, izvještava. Ja bi zaista voljela da mogu negdje da se se usaglasim sa vama da mi kreiramo javno mnijenje. Žurnal vodi tu borbu neprestano ali isto tako je najnapadanijih medija ako tako mogu da kažem. Nakon što objavimo svoje priče i dokumentujemo ih, naravno imamo dokumentaciju koja dokazuje neki kriminal i korupciju, me ne dobijemo da tako to nazovem, saradnju sa Tužilaštvom, mi dobijemo isljeđivanja, ako me razumijete. Naši novinari se pozivaju na informativne razgovore, nama se prijeti snajperima, dobijamo dijelove granata na našu redakcijsku adresu, prijeti nam se silovanjem. Naša djeca isto tako žive u strahu. Ja npr. sama sa svojim djetetom ulazim u lift u zgradi gdje sam nekada živjela i to u vrijeme najvećih protesta Pravde za Davida i mene niko nije štitio. Hrabrost prije svega treba da imamo u sebi da bi smo se borili za bolje i pravednije društvo. To je upravo ovo što je Ozren govorio, niko to neće uraditi za nas. Meni ne treba nikakva zaleđina da bih ja rekla da je ovo društvo nepravedno, meni ne treba zaleđina da bih rekla da, to je dijete ubijeno, mučeno, bačeno u kanalizaciju poslije šest dana, meni ne treba niko isto tako da kaže da je sistem u ovoj državi zataškao to ubistvo. Nećemo govoriti o običnom ubistu, ono kad policija nije u stanju da pronađe ubicu zbog manjka dokaza, već mi ovde imamo sistemski zataškano ubistvo. Zašto? Zato što taj sistem nekog krije. Ja bih zaista voljela da mene državno Tužilaštvo koje je preuzelo slučaj Davida Dragičevića kroz pola sata demantuje i kaže:”Mi smo uhapsili ubice i nalogodavce i riješili smo slučaj Davida Dragičevića. Zaista bih to voljela. Ovi građani ove države nemaju više ništa od onoga da vi kažete pa mi imamo mehanizme mi ćemo to nekada riješti. Meni to u ovom momentu i iz ove pozicije djeluje kao davanje neke lažne nade. Jel me razumijete?! Sa druge strane mi nemamo procesuiranje visoke korupcije, nemamo procesuiranje očiglednog kriminala, nemamo procesuiranje na kraju krajeva državnog i političkog vrha koji su itekako upeteni. Oni su zapravo i kreirali ovaj sistem. Oni su itekako upleteni u ovu situaciju. Ja ne kažem da su oni išli i pucali nekome uglavu, ali su napravili sistem koji bukvalno djeluje po njihovoj mjeri i sito tako tužoci, sudije i svi su dio tog sistema. Evo navešću vam primjer, koji se konkretno tiče Žurnala. U ovom momentu Žurnal ima oko 50 tužbi za klevetu i to je takav pritisak na medije gdje ja jednostavno ne znam kako mi izdržavamo. Mi nemamo problem da kažemo da Žurnal opstaj zahvaljujući nesebičnoj podršci USAIDa i nikada nismo imali problem da to i kažemo. Isto tako donose se presude protiv nas i u obrazloženju tih presuda stoje gluposti, mi moramo da se pojavljujemo na tim ročištima i da objašnjavamo to sve. Žurnal je napravio ogroman posao, mi smo uticali na jedan dobar dio javnosti da počne da razmišlja svojom glavom i da ne dijeli sve na crno ili bijelo, ali isto tako još uvijek je veći onaj dio javnosti koji će reći, pa znate, jeste Tužilaštvo nepravedno, jesu sudovi nepravedni, mi nemamo pravdu u društvu, ali će se uvijek radije okrenuti svojim političkim vođama i uvijek će radije početi da glođu onu “nacionalnu kosku”, nego što će se baviti problemima u ovom društvu, na kraju krajeva svojim životom i životima svoje djece. Danas je to bio David, a sutra to može biti moje dijete. Zašto da ne budem na ulici i da ne podržim ovog ovde čovjeka, kao majka, ne kao novinar.
Danijela: Hvala Žana. Evo nekoliko ključnih riječi ovde, sistemska zaštićenost. Ovdje govorimo o sistemskim rješenjima, sistemskim greškama na kraju krajeva. Govorite da nema primjera, ovo sve jako dugo ta jedna iscrpljenost koja postoji, mislim bilo ko ko se bavio tim na ovim prostorima reći će pa znate to je zato što je u BiH na snazi nešto što zovemo politički klijentelizam. O tom su pisali brojni antropolozi, sociolozi i ljudi jednostavno odabiru taj put jer to je ta vrsta političkog klijentelizma nešto što njima omogućuje da prežive, jer nema drugih mreža, tu su neke “safety nets”, nekakve sigurnosne mreže da čak ta osoba ne mora ni da bude ideološki za to ali bira to kao praktično rjepenje da bi sebi obezbijedila bilo kakav život. Dugotrajan period političkog klijentelizma i mi zahtjevamo neka sistemska rješenja. Evo ja bih pozvala Srđana Blagovčanina da nam kaže nešto iz svoje sopstvene i naučne perspektive i iz perspektive organizacije za koju radi. Da li Srđane možemo i na koji način očekivati nekakva sistemska razotkrivanja, sistemsku transparentnost. Da li je puno zahtjevatu tu transparentnost i šta ona zaobičnog čovjeka danas znači, kako ga možemo ohrabriti. Ako mi zaista vidimo neke stvari, a ne da odbijemo da ih vidimo kad institucije nemaju niti aktere koji će da učestvuju u toj nekakvoj transparentnosti”.

Naglašavajući značaj medija a posebno istraživačkog novinarstva, ugledna novinarka Zana Gauk naglašava da Žurnal takođe vodi tu borbu, borbu za pravdu. Nakon što objave svoje priče i dokumentuju ih ne dobijaju saradnju sa Tužilaštvom nego dobijaju proganjanje, njhovi novinari se pozivaju na informativne razgovore, prijeti im se snajperima, dobijaju dijelove granata na redakcijsku adresu, prijeti im se silovanjem, njihova djeca isto tako žive u strahu. Ovakvo ponašanje tužilaštva je u skladu sa podacima koje je Pravda za Davuda dobila svojim istraživanjem. Hrabrost prije svega treba da imamo u sebi da bi smo se borili za bolje i pravednije društvo.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *